Moraju li poljoprivredni proizvođači plaćati kazne državi zbog propusta koje je učinila država zapitali su se Socijaldemokrati Domagoj Hajduković i Sebastijan Svat.

”Rat u Ukrajini i pandemija su pokazale krhkost međunarodnih opskrbnih lanaca hranom. Čovjek bi očekivao da je Vlada izvukla pouke iz toga i krenula osnaživati i poticati našu poljoprivrednu proizvodnju, no čini se da je situacija upravo suprotna” rekao je Hajduković.

”Osnovni preduvjet za bilo kakvu poljoprivrednu aktivnost je zemljište. Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem već je dugo bolna točka u Hrvatskoj. Centralizirana raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta putem Agencije nije dala željenih rezultata rekli su iz HDZ-a i prebacili raspolaganje zemljištem na jedinice lokalne samouprave. Rezultati toga su da natječaji za dodjelu zemlje u zakup nisu raspisani godinama, u nekih općinama i gradovima i od 2015. Proizvođači kojima je istekao ugovor o zakupu su u nedostatku natječaja i dalje obrađivali zemlju uz potvrde jedinica lokalne samouprave. No, od nedavno inspektori obilaze takvu zemlju i proizvođačima dijele kazne za nelegalni posjed. Proizvođači imaju izbor: Nagoditi se sa sudom i izbjeći kaznu, ali se odreći zemlje u slijedećoj proizvodnoj godini ili plaćati kazne, do kada, nitko ne zna. Da se sada raspišu natječaji za zakup zemljišta, ako sve prođe bez većih prigovora, prosjek za njihovo zaključivanje iznosi godinu i pol. Trebaju li do tada proizvođači plaćati kazne za propust koji je stvorila ”država” zapitao se Hajduković. „Stočari su već prisiljeni kupovati hranu za stoku na tržištu da bi prehranili svoja grla što ih čini nekonkurentnima. Kome je u interesu na ovaj način opstruirati i ono malo poljoprivrednih proizvođača što nam je preostalo? Bez jasne politike raspolaganja poljoprivrednim zemljištem nemoguće je ustrojiti iole ozbiljniju proizvodnju i proizvođačima osigurati sigurnu budućnost u kojoj neće strepiti pred kaznama države zbog njenih propusta ili pred samovoljom lokalnih čelnika u dodijeli osnovnog resursa za proizvodnju – zemljišta. Tražimo od Vlade da hitno riješi ovaj gorući problem, no to je samo jedan od problema u poljoprivredi“ zaključio je.

”Osim što je Hrvatska izgubila 400 tisuća stanovnika, izgubila je i 400 tisuća hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta. Pri tom mislim samo na zemljište koje se vrlo brzo ponovno može staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje, dok stvarne poljoprivredne površine u Republici Hrvatskoj u ovom trenutku zna jedino dragi Bog! Ni nakon više od 30 godina mi kao država nemamo središnji registar poljoprivrednog zemljišta“ upozorava Svat.

„Poljoprivredna proizvodnja, odnosno proizvodnja hrane, je pitanje nacionalne sigurnosti, a temelj te proizvodnje je upravo poljoprivredno zemljište, s njim sve počinje i s njim sve završava. Svaka iole ozbiljna država, a posebno država koja je nedostatna u proizvodnji skoro svega, bi napravila sve da stavi što više poljoprivrednih površina u funkciju i tako poveća svoju samodostatnost. U isto vrijeme naša Vlada i resorno Ministarstvo rade upravo suprotno i umjesto da rade na mjerama kako bi se što više poljoprivrednog zemljišta stavilo u funkciju poljoprivredne proizvodnje, oni sad vrlo revno kažnjavaju i obračunavaju se s ono malo poljoprivrednika koliko nam je ostalo. Posljedica toga mogla bi biti da se i ovo malo površina koje se obrađuju smanji za dodatnih 150 do 200 tisuća hektara, što je suludo i koristi jedino i isključivo uvoznim lobijima kako bi uvozili još više nekvalitetne hrane i zgrtali enormnu dobit“ rekao je Svat.

„Apeliramo i zahtijevamo od Vlade i resornog Ministarstva poljoprivrede da što prije krene sa mjerama koje bi za cilj imalo staviti ovih 400 tisuća hektara u funkciju poljoprivredne proizvodnje i pomoći onima koji se žele baviti poljoprivredom da to zemljište privedu svrsi, a ne da se ponašaju kao do sada po onoj ”selo gori, a baba se češlja”“ zaključuje Svat.