Po podacima DZS-a stopa inflacije u ovoj godini dosegla je novu najvišu razinu od 13,2% i bit će prisutna u 2023. prema projekcijama HNB-a. Prema podacima DZS-a plaće su u Hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu u srpnju pale za više od 5% realno. Pale su i realne mirovine. Potrošačka košarica s osnovnim životnim namirnicama je poskupila preko 20%. Na potrošačku košaricu hrvatski građani troše većinu raspoloživog dohotka.
Jasno je kako se životni standard u Hrvatskoj urušava:
više od pola umirovljenika jedva krpa kraj s krajem
broj blokiranih je nikad veći- 240 000
pola milijarde ljudi živi unutar statističke granice siromaštva,
pola ljudi u našoj zemlji radi za plaću manju od 6290 kuna.
To znači da pola radnika od svoje plaće može samo kupiti hranu i platiti režije.
A u Gradu Zagrebu, sprema se još jedan udar na životni standard građana. Poskupljenje vode od 20%. Kao nije dovoljno da građani moraju platiti boksove za smeće, plave vrećice, veće troškove odvoza otpada, da im se prijeti kaznama, da su vrtići poskupili, to sve nije dovoljno. Treba još podići cijenu vode. Gradonačelnik Grada Zagreba je prošli tjedan najavio poskupljenje vode u Gradu Zagrebu za 20% od 2023. godine pravdajući to potrebom ulaganja u sustav vodoopskrbe s obzirom na to da isti trpi velike gubitke vode kao posljedicu starosti vodoopskrbne mreže i nedostataka održavanja infrastrukture. Najavio je da će 3/4 toga ići u ulaganja u vodoopskrbnu mrežu, a za 1/4 nije poimence navodio ali je iz načina obraćanja javnosti za zaključiti da bi se iz te 1/4 trebale podmiriti obveze po Uredbi o visini naknade za korištenje voda ali i ostali, valjda povećani troškovi eksploatacije crpilišta i distribucije vode svim korisnicima u Gradu Zagrebu. Nakon što je Vlada RH potom najavila odgodu primjene ove uredbe za godinu dana, taj isti gradonačelnik najavio je da ipak poskupljenje neće biti 20 % nego da će biti manje za oko 1/4 i da će neće biti odmah od 1. 1. 2023., ali da će se tek kasnije odlučiti koliko i od kada. Jasno je da je potrebno ulagati u sustav, no jasno je i da se to može u cijelosti odraditi iz drugih sredstava. No koja je podloga za poskupljenje vode? To nije rečeno. Da li je napravljeno potrebno:
analiza koliko se na kojim dijelovima sustava gubi vode,
koji su prioriteti, i koliko je tih projekata spremno za realizaciju
koliko je od toga prijavljeno i odobreno sufinanciranje iz EU fondova i
drugih izvora i
koliko od toga treba financirati iz prihoda Vodoopskrbe i odvodnje.
Naravno da nikakva analiza nije napravljena, već se Odluka kako čujemo donijela cjenkanjem, kao na placu u stranci Možemo. Zašto gradonačelnik i nova gradska uprava žele uzeti dodatan novac iz džepa Zagrepčanki i Zagrepčana na povećanju vode? Možda da bi pokrpala rupe nove rastrošne uprave ZG Holdinga, koja je prije nekoliko mjeseci digla skoro 2 milijarde kuna kredita i pritom založila vrijedne gradske nekretnine, protupravno uključivši i kompletnu zagrebačku plinaru. Gdje je otišao taj novac da sad opet pet fali novca? Podsjetit ću da građani Grada Zagreba novim direktorima zagrebačkog Holdinga plaćaju stanove u Zagrebu, električne automobile poput Tesle, putne troškove kad dolaze iz svojih sredina par dana na posao u Zagreb, jer neki od njih ovdje ne žive, pa valjda i ne mogu razumjeti probleme koji muče građane Grada Zagreba. I inače savjet novoj gradskoj upravi i gradonačelniku, neka se prvo u Vodoopskrbi i odvodnji analizira koja sve kućanstva u Gradu Zagrebu nisu evidentirana u VIO-u kako korisnici njihovih usluga, upravo su ta kućanstva ilegalno priključena na sustav i potrošači su vode koja se evidentira kao gubitak sustava, te neka se prvo njih priključi na sustav pod istim uvjetima kao ostale korisnike. Kada se to napravi bit će vidljivo koliki je i gdje stvarni gubitak sustava, a istovremeno će novi korisnici zajedno s postojećima stvarati veći prihod VIO-u dakle stvarati dodatnu vrijednost iz koje se mogu financirati radovi.