Klub Socijaldemokrati u Hrvatskom saboru organizirao je drugi okrugli stol pod temom: ” Kako omogućiti vrtić svakom djetetu – Problematika investicijskog financiranja sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja”.
Nakon detaljne analize operativnih troškova u sustavu RPOO-a koju su proveli u sklopu prvog okruglog stola, danas su fokus preusmjerili na kapitalna investicijska ulaganja.
Okruglim stolom je moderirala Sanja Udović, načelnica Općine Viškovo, koja se uvodno obratila i istaknula kako je drugi okrugli stol proizašao iz teme prvog okruglog stola. Uvodno je istaknula podatak da na razini države nedostaje 60 000 mjesta kako bi se postigla potpuna uključenost sve djece od prve do šeste godine života u sustav predškolskog odgoja i obrazovanja. Kako bi se zadovoljili barcelonski ciljevi koji su i u RH obvezujući, preko 520 općina i gradova mora kroz raspoložive modele financiranja osigurati dodatne kapacitete. Osvrnula se na Mjeru 7.4.1. iz Programa ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede, za koju se ni četiri godine poslije ne zna jesu li ispunjeni zadani cijevi, tj. koliko se tom mjerom osiguralo novih vrtićkih mjesta. Shodno tome postavlja se pitanje kakva je sudbina predškolskog odgoja i obrazovanja i kako intervenirati u modele financiranja.
Romana Nikolić je istaknula da neadekvatno raspisani natječaji iz fondova za izgradnju i adaptaciju povlače za sobom nejednaku dostupnost prostornih i vrtićkih kapaciteta, kao i pojavu velikog nesrazmjera u kvaliteti sadržaja i stanja objekata u kojima se trenutno provodi RPOO.
” U ruralnim sredinama grade se neodrživi objekti u kojima nema tko raditi, dok u urbanim sredinama postoje objekti koji ne zadovoljavaju ni minimalne standarde. Prevelike su liste čekanja djece za pohađanje sustava RPOO-a. ”, istaknula je Nikolić.
Suzana Rešetar, predsjednica Udruge Sjena naglasila je da imaju velikih problema s upisima djece s teškoćama u razvoju u vrtiće, posebno kada se radi o ruralnim sredinama. Također ističe da su ta djeca sustavno diskriminirana i napominje kako postoji problem s osnivanjem stručnih timova koji bi unaprijedili kvalitetniju provedbu inkluzivnog ranog predškolskog odgoja i obrazovanja.
Katarina Turković Gulin, predsjednica udruge S.I.D.R.O. napominje da se financiranje potreba građana za ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem određuje kao kategorija socijalnih usluga umjesto da se jasno odredi kao dio sustava obrazovanja, što nesporno i jest prema klasifikaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja. Nastavno upozorava kako na taj način kriterij ostvarivanja prava na financiranje neće biti dijete, već parametar o mjestu rođenja djeteta. Bez namjere osporavanja potrebe snažnije podrške slabije razvijenim regijama, uzmemo li indeks razvijenosti kao kriterij ostvarivanja prava na financiranje RPOO, šaljemo jasnu poruku kako nam dijete ne vrijedi jednako u svim dijelovima Hrvatske.
Sanja Hajdin, predstavnica privatnih vrtića naglasila je da bi privatni vrtići morali biti ravnopravno zastupljeni u EU projektima i NPOO. Indeks razvijenosti bi trebao biti potičući, a ne ograničavajući faktor. Naglašava kako se vrlo lako može odrediti postoji li potreba za izgradnjom vrtića s obzirom na broj djece. Tako bi se prevenirala situacija praznih vrtića, odnosno ulaganje u zidove tamo gdje djeca ne postoje. Napominje da bi izgradnja dječjeg vrtića trebala imati postavljene koeficijente isplativosti, održivosti i energetske učinkovitosti.
Dajana Grašić, voditeljica dječjeg vrtića Loptica u Čakovcu s dugogodišnjim
iskustvom u prijavi i provedbi EU projekata te organizatorica inicijative „ Sva su djeca naša“ u svom izlaganju je iznijela problematiku dodjeljivanja projekata po principu najbržeg prsta i po principu regionalne (ne)razvijenosti, dok upute za prijavitelje u samom startu isključuju 30% ustanova kao potencijalne prijavitelje jer su im osnivači privatne i fizičke osobe ili vjerska zajednica. U brojnim sredinama upravo takvi vrtići jedina su odgojno obrazovna ustanova. Ovim nejasnim uvjetom isključenja diskriminira se i korisnike, osnivače i zaposlenike. Moramo stvoriti uvjete za održive ustanove koje se samostalno mogu upuštati u investicije, u svrhu širenja kapaciteta kako bi svako dijete imalo mjesto u vrtiću, te moramo sve ustanove uključiti u poticajne mjere, bez obzira na osnivača.
Natalija Zielinska, direktorica Euro Grand Konzalting d.o.o., članica udruge Glas Poduzetnika, obzirom na veliko iskustvo koje ima u korištenju EU fondova prokomentirala je brojne nelogičnosti kao npr. to da službena tijela ne komuniciraju s budućim korisnicima što dovodi do toga da infrastrukturu nema tko koristiti. Još više će doći do problema kad nastupi kontrola održivosti i funkcionalnosti EU projekta.
Zaključci ovog okruglog stola su nužnost otvaranja kapitalnih investicijskih ulaganja za sve ustanove bez obzira na osnivača, postavljanje lista čekanja kao relevantnih pokazatelja za pristup financiranju, a ne samo indeks razvijenosti ili prijava po principu najbržeg prsta. Također je nužno projekte bazirati na energetskoj samo-održivosti. Na kraju je najavljen i sljedeći okrugli stol koji će se baviti temom zapošljavanja osoba u sustavu RPOO-a.
