Poruka elektroničke pošte koju smo svi korisnici usluga Hrvatskih željeznica zaprimili, a koja sadrži anketu o tome koliko smo zadovoljni njihovim uslugama i koja im je kako sami kažu vrlo bitna da bi poboljšali uslugu putničkog prijevoza alarm je za uzbunu, riječi su kojima je Ivana Posavec Krivec, predsjednica Kluba zastupnika i politička tajnica Socijaldemokrata, započela današnji govor u Hrvatskom saboru.
“Sama sam krenula ispunjavati navedenu anketu, ali sam na problem naišla odmah na prvom pitanju koje glasi “Koji je glavni razlog putovanja vlakom?”, na što su ponuđeni odgovori “pouzdanost”, “akcijska cijena”, “vozni red” i “udobnost”. Iako Hrvatska ima razgranatu mrežu željezničkih pruga, čak 635 kilometara na milijun stanovnika, pri čemu smo u vrhu EU prosjeka s 451 kilometrom, mreža željezničkih pruga je zastarjela s nestandardiziranim parametrima, odnosno ima mali broj kilometara dvokolosiječne i elektrificirane pruge te smo po mnogim pokazateljima na začelju EU po učinkovitosti željezničkih usluga. Nažalost, to znači da smo na dnu po brzini, voznom redu, pouzdanosti, sigurnosti i svemu onome što je bitno za prijevoz putnika.” – kazala je Posavec Krivec
“Dok maštamo o prugama s dva kolosijeka, što je osnovni preduvjet da možemo unaprijediti putnički promet željeznicama, kao korisnica usluga Hrvatskih željeznica odgovorno mogu posvjedočiti da željeznice posljednja tri desetljeća nisu unaprijedila svoje usluge. Sjetimo se prije desetak godina, kada se ukazala perspektiva korištenja sredstava iz europskih fondova, mnoge su općine i gradovi išli u izmjenu svojih prostornih planova kako bi bili spremni na izgradnju novih i sigurnih pružnih prijelaza, nadvožnjaka i podvožnjaka, računajući da će se s izgradnjom krenuti još 2017., a da će to 2021. već biti u funkciji. Danas, na početku 2023., svjedočimo ne da smo tek na početku, nego govorimo kako će Hrvatska do 2032. unaprijediti željeznički sustav. Ne samo da treba unaprijediti putnički prijevoz već i teretni promet željeznicom, što je bitno u gospodarskom smislu, a tu imamo nepovezanosti zračnih i morskih terminala željeznicom. Dodatan problem je što ne postoje logistički centri u unutrašnjosti koji omogućavaju pristup svim prijevoznicima, bilo željezničkim bilo cestovnim, gdje bi se omogućio pretovar tereta iz/na željeznicu. Problem je i HŽ Carga, koji je jedini dio javnog HŽ sustava koji posluje na liberaliziranom tržištu s polovičnim uspjehom” – konstatirala je Posavec Krivec.
“Koliko je stanje loše, pokazuje i situacija s linijom Osijek – Split. Putovanje u idealnim uvjetima traje čak 13 sati, a već prvog dana od uvođenja tada nove ljetne linije došlo je do kašnjenja u dolasku od 83 minute. Ako vam pak od Zagreba do Pule treba nebrojeno sati, od Zagreba do Varaždina 2,5 sati, onda nam je jasno da je ova Vlada u jednom izuzetno bitnom segmentu još jednom podbacila. Kvalitetnija prometna povezanost omogućila bi bolji život građanima i ostanak mladih u ruralnim sredinama. Kao dobar primjer, koji funkcionira u putničkom prijevozu, pokazala se dionica od Zaprešića preko Zagreba do Dugog Sela, i to iz razloga što se taj promet odvija po dvokolosiječnoj pruzi. Komparativno, dobar primjer pronalazimo u Češkoj, koji su u nemogućnosti izgradnje bolje infrastrukture, svoj problem riješili povećanim brojem vlakova koji prometuju preko dana, nasuprot tome u Hrvatskoj postoje vozni redovi koji nisu usuglašeni niti s radnim vremenom niti s obvezama školaraca i studenata. Alarmantno je da iz mjesta udaljenog pedesetak kilometara od Zagreba trebate krenuti barem 2-2,5 sati ranije da bi na vrijeme stigli na posao, školu, fakultet, uračunamo li to u dnevni ritam i život svakog pojedinca, možemo govoriti o jako lošoj usluzi.” – istaknula je Posavec Krivec.
Na kraju Posavec Krivec je upitala Vladu koja je prije nepunih godinu dana imenovala članove uprave HŽ-a na novi mandat, iako su im prethodni rezultati porazni: kada i na koji način ćemo se odrediti da je ulaganje u željeznice strateška odrednica ukupnog i održivog razvoja Republike Hrvatske?!
