Svako povećanje mirovina koje povećava socijalnu sigurnost je dobrodošlo, stoga je dobro targetirana skupina umirovljenika koji imaju najniže mirovine, a poznato je kako su obiteljske mirovine za 600-700 kuna niže od prosječnih starosnih mirovina.

Pozitivno je i što je uveden institut koje druge zemlje poznaju, a to je da se dio imovine preminulog bračnog druga može nasljeđivati. No, tu je i problem, što od dva načela na kojima se temelju hrvatski demokratski sustav – načelu uzajamnosti i načelu solidarnosti – u drugi plan je stavljeno načelo uzajamnosti. Mirovina ovisi o uplatama, godinama i količini koja se uplaćuje, što je na neki način po strani, te može dovesti do stvaranja novih nepravdi. Naime, najveća mirovina koja bi se mogla ostvariti zajedničkom mirovinom (osobnom i bračnog druga) je 6.612 kuna i taj limit na neki način isključuje sve one koji bi imali pravo budući da su njihovi bračni drugovi uplaćivali u taj sustav, kao i oni do tog iznosa, da budu uskraćeni. Bojim se da to može izazvati ne samo nepravdu, nego i pitanje ustavnosti toga rješenja.