„Počela je zima: temperature se spuštaju ispod nule, a zimu će najbolje na svojoj koži osjetiti stanovnici Banije – tisuće njih koji još uvijek spavaju u kontejnerima! Uz sve priče i bajke koje smo imali prilike slušati o tome kako je obnova krenula, činjenice su porazne: napravljeno je tek nekoliko kuća, a rok ističe 1.7.20223. za korištenje novca iz Fonda solidarnosti koji je namijenjen upravo obnovi od potresa i na taj način mi smo potencijalno u roku od 6 mjeseci u kojem više možda neće biti novca za obnovu Banije i grada Zagreba. I tako će stanovnici potresom pogođenih područja dočekati treću Novu godinu u zemlji u kojoj je sve poskupilo: od hrane, odjeće, obuće, energenata, do režija. Dakle sljedeća godina za sirotinju, umirovljenike, nezaposlene, za stanovnike Banije, ali i zagrebačkog Podsljemena, Čučerja i Markuševca, bit će posebno teška, jer kao što je poznato, od obnove, i u gradu Zagrebu, gotovo tri godine od potresa – nema ništa. I tu je zapravo velika sličnost zagrebačke i državne vlasti jer i premijer i gradonačelnik Zagreba obećavaju obnovu – a obnova stoji. Obećanje ludom radovanje!“ upozorio je Davor Bernardić.
„Prije desetak dana usvojen je državni proračun RH koji se na prihodovnoj strani najviše oslanja na povećanje poreza, posebno PDV-; s druge strane korištenje Fonda solidarnosti i Fonda za oporavak i otpornost koji su u ovoj, 2022. godini, posebno podbacili; i treće, oslanja se na nova zaduženja – što je izuzetno realno kad je država u pitanju da će se ponovno zadužiti, ali oslanja se i na ekstra porez na dobit o kojem ćemo sutra raspravljati jer očito je da će novca u državnom proračunu manjkati – a takve su i projekcije“ nastavlja Bernardić. Projekcije su takve da će gospodarski rast za sljedeću godinu prema vladinim izračunima biti neznatnih 0.7%, ali da će se inflacija i dalje nastaviti i biti na razini od 6% što govori da će se dodatno urušavati standard hrvatskih građana. Imamo situaciju da isti nerealni odnos državne vlasti ima i zagrebačka gradska vlast koja je prošli tjedan usvojila gradski proračun za koji je gradonačelnik rekao da je nikad veći i da će potaknuti nikad veći investicijski ciklus u Gradu Zagrebu. Koliko je zapravo obmane u toj izjavi i kakvo je stvarno stanje najbolje govore podaci:
– za ustanove u kulturi namjerava se potrošiti 1,65 milijuna eura, dakle manje nego 2022.godine, kad je to bilo 2.28 milijuna eura, i to pomoću novih zaduženja,
– za zdravstvene objekte skoro 6 milijuna eura, ali manje u odnosu na 2022.godinu kad je to bilo više od 8 milijuna eura, i to također iz novih zaduženja,
– za objekte socijalne skrbi i sportske objekte Grad se također namjerava dodatno zadužiti,
– za vrtiće se planira potrošiti 17 milijuna eura, od čega 6 milijuna eura iz EU fondova, a čak 11 milijuna iz novih zaduženja.
„Očito se Grad Zagreb ubrzano zadužuje. Inače, o učinkovitosti aktualne gradske vlasti u izgradnji novih gradskih vrtića možda najbolje govori činjenica da je u prvih 6 mjeseci ove godine utrošeno na vrtiće svega 132 tisuće kuna, dakle manje od 20 tisuća eura.
Za obnovu objekata oštećenih potresom planira se utrošiti 55 milijuna eura: 11 milijuna eura iz komunalne naknade, 26 milijuna eura iz Fonda solidarnosti i 19 milijuna eura iz Fonda za oporavak i otpornost, a da pritom za 2023. godinu nije raspisan niti jedan jedini natječaj za obnovu objekata od potresa!
Očito se svjesno laže o potencijalnoj obnovi od potresa u Gradu Zagrebu! Kao dokaz ovih tvrdnji o sporosti najbolje govori podatak da je u prvih 6 mjeseci 2022. godine za obnovu potrošeno jedva 500 tisuća eura. Očito od investicijskog ciklusa ništa! Bez Vlade se Grad Zagreb ne može zadužiti, bez Vlade Grad Zagreb ne može koristit EU fondove, bez Vlade Zagreb ne može koristiti ni Fond solidarnosti.
Jasno je da se Grad Zagreb u potpunosti oslanja na državne financije i da je gradonačelnik Tomašević u potpunosti ovisan o premijeru Plenkoviću – i to je najbolji dokaz njihove tijesne suradnje“ zaključuje Davor Bernardić.
