Poljoprivrednici zbrajaju štete, a neke osiguravajuće kuće smišljaju razloge za neisplatu šteta

Trenutno pregledavate Poljoprivrednici zbrajaju štete, a neke osiguravajuće kuće smišljaju razloge za neisplatu šteta
Domagoj Hajduković i Romana Nikolić
  • Kategorija objave:Aktualno

Zastupnici Socijaldemokrata u Hrvatskom saboru Romana Nikolić i Domagoj Hajduković održali su konferenciju za medije s naslovom „Izravno iz Slavonije: puste, kontejnerske regije.“

Konferenciju je otvorio Domagoj Hajduković: „Ova će godina po svemu sudeći biti jako teška, posebno za istok zemlje i ono malo poljoprivrede što nam je preostalo. Nedavno nevrijeme je gotovo potpuno uništilo kukuruz, suncokret, voćke… Dok poljoprivrednici zbrajaju štete, prema informacijama koje dobivam od ljudi s terena, neke osiguravajuće kuće smišljaju razloge zašto im ne mogu isplatiti štetu, a šteta je velika. U takvoj situaciji, mnoge slabosti i problemi koje smo godinama ostavljali po strani ili ih ignorirali i nadali se da će se same riješiti, sada postaju stvaran i realan problem.

Klimatske promjene su realnost, tome nas je svakako naučilo ovo ljeto. U takvim uvjetima ne trebamo razmišljati samo o sanaciji šteta već i načinu na koji će poljoprivredna proizvodnja uopće egzistirati na ovom području. Naravno rat, poremećaji u lancima opskrbe, pandemija Covid-a… Sve je to dodatno otežalo život poljoprivrednim proizvođačima. Jedino što je Vlada napravila do sada kada bi pomogla poljoprivredi jest donošenje Programa državne potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje. No, s predviđenim iznosom od 30,9 milijuna eura, stvara se dojam da požar gasite kapljicom vode. Naravno, svaka je pomoć bolja od nikakve, no sve je to premalo i previše fokusirano na bavljenje simptomima, a premalo na liječenje uzroka. Dakle, treba nam jasna strategija, ne onakva kakvu imamo, a to je vrlo općenita strategija poljoprivrede, sveta vodica od dokumenta koji ni ne pomaže niti odmaže, već jasna strategija kako se prilagoditi i preživjeti klimatske promijene“ istakao je Hajduković.

„Nedavno nevrijeme nije napravilo štetu samo na nasadima i usjevima, već i na stambenim objektima, javnoj infrastrukturi i električnoj mreži. Moramo konstatirati kako se Vlada baš i nije iskazala u saniranju posljedica olujnog nevremena na istoku Hrvatske. Tako je danima nakon oluje na teren izašla vojska, a mnoga domaćinstva gotovo do nedavno nisu imala struje, što je opet izazvalo velike štete posebno stočarima. Vlada je doduše županijama poslala pomoć koju one trebaju distribuirati, no iznos od 20 milijuna eura podijeljen na osam županija je malo što osim simbolične pomoći. Jasno je da su Soljani, Lovas ili Drenovci predaleko od Banskih dvora da bi nekome bili bitni, ali tu onda dolazimo do ključnog problema. Svaka godina donijeti će nove izazove i prirodne nepogode uzrokovane klimatskim promjenama. Ne može bilo koji kraj Hrvatske ovisiti o milosti pojedine vlade, koliko će biti raspoložena slati pomoć, bilo u djelatnom ljudstvu, hitnim službama ili bilo čemu drugom. Stoga, krajnje je vrijeme da ustrojimo objedinjeni centar za odgovore na prirodne katastrofe, nepogode i ugroze, koji će kada to situacija zahtjeva, djelovati promptno, neovisno o odlukama neke vlade ili pojedinog ministra. Zaštita života, imovine i infrastrukture mora uvijek biti prioritet.

Prije nekoliko dana u Slavoniju su stigli stambeni kontejneri. Taj spomenik uspješnoj obnovi potresom pogođene Banije sada krasi slavonski kraj, vjerojatno kako bi okrunio našu demografsku, gospodarsku, a sada i poljoprivrednu pustoš – Projekt Slavonija Andreja Plenkovića“ zaključio je Hajduković.

Nikolić je dodala: „Nedavno snažno nevrijeme praćeno vjetrom, kišom i tučom veličine oraha u samo nekoliko minuta poharalo je Slavoniju i Baranju. Poljoprivredni usjevi su uništeni, a sav trud i rad naših poljoprivrednika nestao je u samo nekoliko minuta. Ponegdje, nestali su dugogodišnji voćnjaci, vinogradi, a ništa bolje nije ni na nekretninama i pokretninama.

Potrebna je prava prevencija šteta, a to je protugradna obrana. Unatoč tome što je dosadašnji način protugradne obrane ukinut, nadležno Ministarstvo i dalje nema adekvatno rješenje za ovaj problem. Trenutno stanje je isključiva odgovornost nadležnog Ministarstva koji je godinama progovaralo politiku ukidanja (raketnog) modela protugradne obrane bez pronalaska i stavljena u funkciju alternativnijeg modela i ne poštivanje postojećeg Zakona o sustavu obrane od tuče.

Postavlja se pitanje, zašto cijenu loše provođene politike, plaćaju naši građani? Stoga, apeliramo na Ministarstvo poljoprivrede da ne prebacuje odgovornost zbog posljedica tuče na naše poljoprivrednike, nudeći im opciju osiguranja usjeva i nasada te nabavu protugradne mreže sredstvima EU fondova, nego da jednostavno sami provode i poštuju postojeći Zakon koji je na snazi“ rekla je Nikolić.

„Uz snažno nevrijeme koje je poharalo naše područje, zadesila nas je i ozbiljna pandemija afričke svinjske kuge koja je poharala slavonske farme i poljoprivredna gospodarstva, a koje je Vlada RH doslovno prepustila da se snalaze kako znaju. S terena smo dobili informaciju da je do sada ubijeno oko 5000 svinja. Vukovarsko–srijemska županija u potpunosti je blokirana, Brodsko–posavska županija u 3 općine, a u Osječko-baranjskoj županiji općina Strizivojna. Ministarstvo poljoprivrede nije na vrijeme pripremilo niti plan niti strategiju vezanu uz afričku svinjsku kugu i sada nam je ugroženo 5.500 gospodarstava koja žive od svinjogojstva.

Podsjetimo da se virus pojavio 2018.g., sada u 2023.g. zbog nedovoljne kontrole i organizacije, suočavamo se ozbiljnom pandemijom koja može dovesti do nestanka slavonske
tradicije i uništenja mnogih naših proizvođača. Ovo nije situacija koja će nestati preko noći, već je postao dugoročni problem s kojim ćemo morati, nažalost, naučiti živjeti. Nema plana što će biti s proizvođačima kad im se jednom zatvori farma zbog ASK i eutanaziraju svinje jer oni u narednih 12 mjeseci ne smiju pokrenuti proizvodnju. Što će za to vrijeme raditi i od čega će živjeti?“ istakla je Nikolić.

Hoće li nestati proizvodnja delikatesnih slavonskih proizvoda kao što su kulen, kobasice, čvarci…? Od čega će Slavonci živjeti i kako će se Hrvatska hraniti?

Pozdravljam promptnu reakciju župana Anušića oko provedbe akcijskog plana zaštite od prijenosa bolesti. Za podsjetiti je da 35% hrvatske proizvodnje svinja i svinjskih proizvoda pripada upravo našoj županiji, a 75% pripada u sve tri slavonske županije koje su na udaru pandemije. Međutim, mnogim proizvođačima koji su morali eutanazirati svinje, kao i onima kod kojih postoji rizik za eutanaziju, predložene mjere opreza neće biti dovoljne niti će im nadoknaditi štetu koju su već pretrpjeli.

Stoga predlažemo konkretne financijske mjere za koje očekujem ne samo od župana Anušića, već i od svih načelnika i gradonačelnika diljem Slavonije, Baranje i Srijema koji se bore s ovom pandemijom da će nas u tome i podržati. Zajednički cilj svih nas je opstojnost našeg svinjskog fonda. Očuvanje naše slavonske tradicije i prehranjivanje čitave Hrvatske.

Prijedlog potpore sektoru svinjogojstva na naknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke kuge koje je u e-savjetovanju nije prilagođen stvarnim tržnim cijenama u trenutku nabave ili trenutnim tržišnim cijenama pojedinih kategorija svinja. Planirani iznos je 5 milijuna eura koji je nedostatan za ostvarivanje cilja, a to je kompenzacija za stvarni gubitak prihoda svinjogojcima koji su morali zbog Naredbe poslati svinje na klanje u klaonice koje je odredilo nadležno ministarstvo. Zahtijevamo da se ukupna financijska sredstva za provedbu programa povećaju na 30 milijuna eura“ rekla je Nikolić i iznijela plan Socijaldemokrata:
„Ministarstvo nudi sljedeće naknade po kategorijama svinja, a mi zahtijevamo:

  1. Prasci i odojci do 35 kg težine = Ministarstvo predlaže 85,00 EUR po komadu. Odojci u trenutku nabave za potrebe daljnjeg tova su po cijeni od 115,00 – 125,00 EUR po komadu što je evidentni nesrazmjer i direktan gubitak s iznosom koji predlaže Ministarstvo. Naš prijedlog je da se ova kategorija nadoknadi po realnoj/stvarnoj cijeni ili da se ta kategorija odredi u 2 potkategorije: naknadu odojaka do 20 kg po 85,00 EURA po komadu, a odojci od 21 do 35 kg po 125,00 EURA po komadu.
  2. Tovne svinje = Ministarstvo predlaže 2,00 EUR po kg žive vage, naš je prijedlog ovo povećati najmanje na 2,5 EUR
  3. Nazimice, krmače i nerasti = Ministarstvo predlaže 650,00 EUR po komadu, mi predlažemo povećati na 1.080,00 EUR po komadu. Predložena naknada nije ni približno dostatna za pokretanje ili nastavak proizvodnje jer se ova kategorija ne može gledati kroz period od jedne godine već minimalno od dvije do tri godine zbog selektiranja i odabira najbolje robe za daljnju proizvodnju i razmnožavanje.
  4. Vlada RH je obvezna po hitnom postupku donijeti set mjera za one koji već sada osjećaju ili će tek osjetiti posljedice pandemije afričke svinjske kuge. To se odnosi na odgodu plaćanja javnih davanja, konkretno odgodu plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit te doprinosa na plaće i to na 12 mjeseci uz mogućnost produženja na još 12 mjeseci, kao i odgoda plaćanja kredita (moratorij) na 12 mjeseci uz mogućnost produženja na još 12 mjeseci. Zabrana držanja svinja od 12 mjeseci izazvat će veliki udar na sve proizvođače, jer će doći do zastoja u proizvodnji od najmanje dvije godine, a obveze dolaze na naplatu svaki mjesec, mnoga radna mjesta su ugrožena, kao i opstojnost čitavog svinjogojskog sektora. Stoga je potrebno pronaći odgovarajući model koji će pravedno i istinski pomoći čitavom sektoru da opstane i održi se na životu.
  5. Također mnogi mali proizvođači su nam se obratili oko prelaska iz kategorije 1 i 2 u kategoriju 3. Od 75.000 gospodarstava koja drže svinje u Hrvatskoj, 22.000 je u kategoriji 1, a to su gospodarstva koja ne udovoljavaju uvjetima biosigurnosti, a 38.000 u kategoriji 2 – gospodarstva koja djelomično udovoljavaju tim uvjetima. Predlaže im se prelazak na kategoriju 3 – potpuno ispunjavaju uvjete biosigurnosti – uz prijetnju gubitka prava na odštetu. Tu nisu jasno određeni kriteriji na koji način se vrši način određivanja nadziranja i s čijim sredstvima bi se taj prelazak trebao omogućiti, kao ni jasne upute oko same provedbe.

Za sada oni koji udovoljavaju svim uvjetima biosigurnosti imaju pojačane troškove u sustavu oko provedbe sigurnosnih mjera, jer sami snose troškove i potrebno je i u tom dijelu pomoć od Vlade RH da im se sufinancira dio troškova“ nabrojala je Nikolić.
„Mišljenja smo kako bi se smanjio pritisak na male proizvođače i da se ne stvara nepotrebna panika, da nadležno ministarstvo razmotri Rješenje o određivanju zona zaštite sukladno resornoj EU direktivi. EU direktiva je propisala 10 km najmanju zonu i pravilo da se nadzor određuje prema farmama koje se nalaze unutar kruga 10 km od centra pojave afričke svinjske kuge, a ne 20 km kao što je propisalo nadležno Ministarstvo. Doneseno Rješenje je drakonsko ako je usporedimo s EU direktivom. Isto tako, pomoglo bi se velikom dijelu proizvođača koji su sada neopravdano na udaru Naredbe, a i smanjile bi se i štete svinjogojcima, ostavilo bi im se vremena za prilagodbu i prelaska u kategoriju 3.

Odgovornost ne trebaju snositi proizvođači, jer od 2019.g. od kada je izvršena kategorizacija, nadležno ministarstvo nije poduzelo ništa oko podizanja svijesti i stručnom educiranju o provođenju mjera biosigurnosti. Od 2019.g. mali proizvođači su bili bez jasne upute kako da se prilagode da ostvare veću proizvodnju svinja i ako dođe do afričke svinjske kuge. Da se kontinuirano radilo s njima, danas ne bi bili u ovakvoj situaciji.
Mjere pomoći svim proizvođačima koje smo predložili, nisu neprovedive, nisu neostvarive, jer neke od mjera su bile na snazi u vrijeme Covid – krize. Ovakve predložene mjere bi bile itekako učinkovite. Proizvođači su se našli u teškoj situaciji o kojoj ovisi opstojnost čitavog svinjskog fonda i pokažite sada da vam je zaista stalo do ljudi koji žive od svog rada“ ističe Nikolić.

„Često ističete da je poljoprivreda, odnosno proizvodnja hrane i prehrambena industrija budućnost Hrvatske, osobito Slavonije i Baranje. Pokažite sada kada je najteže, da stojite uz svoje proizvođače i da im budućnost neće biti ugrožena. Prihvatite naše prijedloge, jer ukoliko se budete ponašali neodgovorno, nepravedno, gledat ćemo ne samo praznu i demografski opustošenu Slavoniju i Baranju, već bojim se uskoro i gladnu“ zaključila je Nikolić.