Prijedlogom zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predlaže se urediti mogućnost financiranja, odnosno sufinanciranja prehrane za učenike osnovnih škola za svaku školsku godinu, sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna, što ne isključuje mogućnost dodatnog financiranja školske prehrane iz drugih izvora. Klub zastupnika Socijaldemokrata podržava donošenje predmetnog Zakona s ciljem osiguravanja besplatnog školskog obroka za svu djecu u osnovnim školama, čime bi se osigurao zdrav i uravnotežen obrok i ostvario pozitivan utjecaj na njihovo zdravlje, stavljajući naglasak posebice na rješenja koja će omogućiti dostupnost prehrane za sve učenike osnovnih škola u Republici Hrvatskoj.

Ova inicijativa posebno je dobrodošla u vrijeme globalne ekonomske krize u kojoj je mnogim roditeljima teško osigurati svakodnevni kvalitetni obrok izvan doma. Nadamo se da će se na sličan način povesti briga i o srednjoškolcima koji zbog školskih i izvanškolskih aktivnosti velik dio dana provode izvan doma, a i njihov kvalitetni psihofizički razvoj zahtjeva zdravu i redovitu prehranu.
Međutim, postoji bojazan zbog njegove provedbe – nažalost opravdano.
Jesu li osigurani i pripremljeni svi tehnički, ljudski i drugi resursi za njegovu kvalitetnu provedbu u baš svim školama i za svakog osnovnoškolca u Republici Hrvatskoj na jednako kvalitetan način?
Činjenica je da nisu, a tome u prilog govore i dostavljeni podaci iz kojih je vidljivo da je u šk. god. 2021/2022. prehrana bila osigurana u 815 od 924 (89,46%) matičnih škola te u 700 od 1115 (62,78%) područnih škola, pri čemu neke nemaju školsku kuhinju i blagovaonicu.
U prehranu je bilo uključeno 208.570 ili 66,85% učenika osnovnih škola od kojih je jedan obrok dnevno imalo 80,86% učenika dok su po dva ili više obroka imali prvenstveno učenici koji su uključeni u produženi boravak, njih 26.178 učenika. Ove šk. god. 2022/2023. osnovnoškolski odgoj i obrazovanje izvodi se u 927 matičnih i 1100 područnih škola koje ukupno pohađa 309.363 učenika.
Potrebno je obratiti pažnju na to da školske kuhinje trenutno ne zadovoljavaju uvjete koji bi nastali promjenama zakona. Upitna je prostorna dostatnost, ali i postavlja se pitanje kadrovskih uvjeta. Povećanjem broja obroka povećava se i potreba za dodatnim zapošljavanjem kuhara, ali i ostalog administrativno tehničkog osoblja koje je i ovako preopterećeno. U većini škola zaposlen je samo jedan tajnik i voditelj računovodstva, već sada opterećeni dnevnim obvezama koje se dodatno ne vrednuju, a ovime njihov posao bit će povećan dodatnim narudžbama, ugovorima, računima vezanim za nabavu namirnica.
Trenutno stanje glede zapošljavanja kuhinjskog osoblja je takvo da se suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja za zapošljavanje kuhara na upražnjeno radno mjesto u školi čeka i po godinu dana s upitnim ishodom hoće li uopće biti odobreno.
Povećanjem količina namirnica potrebnih za pripremu obroka postavlja se pitanje i načina nabave gdje bi škole s velikim brojem učenika pored jednostavnih nabava morale provoditi i javne nabave, a koje nadalje iziskuju potrebnu stručnost i obrazovanje osoba koje ih provode.
Sve to ne bi bilo upitno ukoliko bi se odmah sada osigurala infrastruktura i potreban kadar, a svi znamo da je to nemoguće preko noći.
Ali itekako moguće ako se stvarno želi. Neophodno je potrebno intenzivirati i osigurati odmah i sad uvjete za kvalitetnu provedbu u svim školama, a voditi računa i o dodatnim zapošljavanjima kako bi se planirani proces mogao nesmetano provoditi. Pri tom naglasak treba staviti na riječ „svaki“ učenik, a to podrazumijeva i učenike u školama koje nemaju kuhinju niti adekvatan prostor za pripremu i konzumiranje hrane misleći pritom uglavnom na područne škole.