Slučaj Banožić poraz je akademskog i obrazovnog sustava

Trenutno pregledavate Slučaj Banožić poraz je akademskog i obrazovnog sustava
Marita Brčić Kuljiš, Screenshot - TV Jadran

Poraz u akademskom sustavu je posljedica korupcijske hobotnice na sveučilištima.

Godinama svjedočimo degradaciji svih razina društva pa tako i svih javnih ustanova kombinacijom korupcije, klijentelizma i političkog nepotizma koji su utjelovljeni u „HDZkraciji“ kao izvornom hrvatskom proizvodu koji omogućava sve što poželiš ukoliko si njihov član. Slučaj Banožić tako još jednom potvrđuje kako taj nakaradni sustav funkcionira. I nažalost, ako se stvari iz temelja ne promijene, nije ni prvi, a bome ni zadnji, koji svoju nesposobnost kamuflira stranačkom iskaznicom ne bi li ostvario svoje ambicije.

Banožićev priručnik je kompilacija zastarjelih prepisanih predavanja Ministar Banožić je, da kratko ponovimo, objavio priručnik koji mu je potreban za napredovanje u više znanstveno-nastavno zvanje. Navedeni priručnik, osim što je kompilacija slajdova koji se koriste na predavanjima, ujedno je i kompilacija zastarjelih predavanja koja su prepisana, kako od kolega s interneta, tako i od sveučilišnih kolega, koji su Banožićev priručnik, da situacija bude još poraznija, pozitivno recenzirali. Potvrdu o važnosti i društvenoj korisnosti prepisanog teksta dala je i sama urednica priručnika koja je, „zna se“, članica iste političke stranke, ali ujedno i članica Nacionalnog vijeća za znanost koje je najviše znanstveno tijelo u državi koje brine o izvrsnosti, čestitosti i etičnosti u znanosti. Tu više ne možemo govoriti o sumraku znanstvene izvrsnosti, znanstvene čestitosti, porazu etičnosti već o potpunom poništenju svega onoga što bi akademska zajednica kao takva trebala biti.

Akademski svijet je, ponovno se potvrđuje, preuzeo polusvijet kojem je politika sve omogućila pa zašto onda ne bi i izbor u znanstveno-nastavno zvanje na temelju nakaradnog priručnika jer „tko će to uopće i čitati“?
U slučaju Banožić tako se manifestiraju porazi i u akademskom i u obrazovnom sustavu. Ti su sustavi već duže vrijeme poligoni političke prostitucije i klijentelističke parodije.

Znanost postaje sluškinja politici

Poraz u akademskom sustavu je posljedica korupcijske hobotnice na sveučilištima. Beskrupulozni pojedinci joj omogućavaju da svoje pipke kapilarno širi čak i u onim sustavima koji imaju svu mogućnost, ali i nužnu potrebu biti izvan njenog dosega. Kada se uspostavila ideja o autonomiji sveučilišta, ona je zamišljena s ciljem da zaštiti dostojanstvo akademske zajednice i znanstvenika od raznih opskurnih likova, hohštaplera, a pogotovo od političkog utjecaja. U Hrvatskoj, kao u najgoroj autokraciji, sveučilišta su politizirana na najprimitivniji mogući način. Znanost postaje sluškinja politici, a pojedini znanstvenici, odnosno poltroni takve vlasti, bivaju nagrađeni pozicijama u znanstvenim tijelima, radnim mjestima, napredovanjima bez uvjeta itd., a da ne spominjemo opskurnim državnim i sveučilišnim nagradama koje slavodobitno upisuju u svoje životopise.

Slučaj Banožić nam potvrđuje i poraz javnog obrazovnog sustava jer se mladim ljudima još jednom pokazalo kako je za uspjeh i napredovanje potrebna samo članska iskaznica koja neznanje pretvara u znanje, nesposobnost u sposobnost, a krađu tuđih rezultata ocjenjuje ocjenom izvrstan. Poraz javnog obrazovanja koje je jedno od najvažnijih, ako ne i najvažnije opće i javno dobro, je poraz društva u cijelosti jer je društvo bez sposobnog i obrazovnog kadra, učitelja, liječnika, profesora itd., osuđeno na propast. Oduvijek je javno obrazovanje temeljno sredstvo dokidanja feudalnog bremena, oligarhijskih okova i zadaha plutokracije te prostor u kojem se ne gleda porijeklo, politička pripadnost nego potencijal, sposobnost, trud, volju i želju. Ovim je bespredmetnim i sramotnim činom još jednom poslana poruka mladim ljudima, studentima kako za njih nema budućnosti u ovoj državi ukoliko ne pristanu uz pravila nakaradnog sustava. Slučaj Banožić nam samo potvrđuje kako je klijentelistička hobotnica svoje pipke zarila duboko u sve institucije pa čak i one koje bi trebale biti autonomne, apolitične, samostalne te ih lomi iznutra ne bi li do kraja slomila i ovako savijenu kičmu onog dijela društva koje bi trebalo biti posve neovisno od parazitskog političkog utjecaja.

Potreban reset i demokratizacija sustava znanosti i obrazovanja

Socijaldemokrati osuđuju besprizornost svih aktera u slučaju Banožić te zagovaraju dubinski reset, ali i supstancijalnu demokratizaciju sustava znanosti i obrazovanja u skladu s načelima znanstvene izvrsnosti, čestitosti i etičnosti. Taj proces mogu provesti prvenstveno akademski akteri uz podršku javnosti i društva, a Socijaldemokrati vjeruju kako u akademskim krugovima prevladava većina znanstvenika i profesora koji još uvijek drže do vlastitog integriteta, osobne autonomije i znanstvenog dostojanstva.
Vjerujemo kako je trenutačna akademska šutnja rezultat stava „svi ste isti“, ali i političke rezigniranosti te stoga želimo pokazati kako na hrvatskoj političkoj sceni postoje i drugačiji političari i drugačije politike koje su spremne podržati svaki proces koji će ovo naše društvo i ovu našu državu učiniti pravednijom, poštenijom i otpornijom na svaki oblik korupcije i klijentelizma.

dr.sc. Marita Brčić Kuljiš
izvanredna profesorica,
Filozofski fakultet Split