Međuresorna radna skupina koja priprema novi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira trebala bi razmisliti o kažnjavanju korisnika usluge i svakako vidjeti koje su prednosti legalizacije prostitucije i njene regulacije.

Zastupnica Socijaldemokrata Vesna Nađ očitovala se o prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Donošenje ovog Zakona predlaže se po hitnom postupku no u ovom slučaju hitnost za donošenje ovog Zakona nije uvjerljivo obrazložena.

Navodi se kako se nameće hitnost izmjene Zakona povećanjem novčanog iznosa postojećih kazni jer one svojom visinom i težinom ne pridonose pravnoj sigurnosti te nemaju dovoljno odvraćajući učinak za počinjenje prekršaja. Neprimjerenost visine propisanih novčanih kazni posebno dolazi do izražaja kod prekršaja gdje je kao sankcija predviđena i alternativno kazna zatvora jer je veliki nerazmjer između propisane visine novčane kazne u odnosu na alternativnu mogućnost izricanje kazne zatvora.

Povećanjem iznosa, novčane kazne i kaznu zatvora dovelo bi se u usporedivu razmjernost. Hrvatski Sabor je ovaj Zakon donio 23. rujna 2022. kada su iznosi novčanih kazni, koji su bili izraženi u njemačkim markama, zamijenjeni iznosima u eurima, ali visina kazni nije mijenjana iako je Vlada morala znati da su iznosi neprimjerno niski. Dakle Vlada se nakon 7 mjeseci od izmjene Zakona sjetila kako su kazne promijenjene u eure preniske i da se to mora riješiti po hitnom postupku. Nadalje, Vlada je osnovala Međuresornu radnu skupinu za izradu novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja će raditi na temeljitoj reviziji odredaba važećeg Zakona.

Nađ postavlja pitanje zašto Vladina Međuresorna skupina nije u roku od 7 mjeseci od zadnje izmjene ovog Zakona već izradila novi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, a ne da Vlada gura za raspravu po hitnom postupku izmjene Zakona koje planira zamijeniti potpuno novim Zakonom kako se navodi „usklađenog sa zahtjevima vremena, potrebama struke i prakse te promjenama u nizu drugih, u međuvremenu, donesenih zakona?“ Nađ je više puta upozorila u svojoj raspravi da hiperprodukcija čestih izmjena zakona nije dobra za pravnu sigurnost, te ne ide na ruku onima koji provode zakone niti onima na koje se ti zakoni odnose.
„Kako ćemo doći do ujednačene sudske prakse kad se zakoni mijenjaju kao na traci? Ako je osnovni Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira donesen još davne 1977. i nijedna Vlada do danas nije uvidjela potrebu da donese novi Zakon, može biti da su svi bili zadovoljni punih 46 godina ili nisu imali hrabrosti za temeljite promjene pa smo tako dočekali i eru interneta i umjetne inteligencije gdje bi vjerojatno brže dobili novi Prijedlog zakona nego što će to izraditi Međuresorna radna skupina Vlade.“ – izjavila je Vesna Nađ.
Jasno je ipak da su se od tada promijenile okolnosti i da postoji potreba usklađivanja prekršajno pravnih sankcija i općenito kažnjavanja kako bi te sankcije bile adekvatne u smislu da budu odvraćajuće za samog počinitelja, ali i za sve eventualne buduće počinitelje. Kada se uspoređuju iznosi navedenih novčanih kazni u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira u odnosu na druge zakone u Republici Hrvatskoj sa sličnim načinom počinjenja prekršaja i sličnim stupnjem povrede društvenih vrijednosti, može se ustvrditi da su oni u ovom Zakonu propisani u daleko nižim novčanim iznosima. Također kada se uspoređuju iznosi u sličnim zakonima članica Europola vidljivo je da te zemlje EU imaju znatno veće propisane kazne.
Nađ se osvrnula i na same odredbe ovog Zakona: – Tako se u članku 1. mijenja odredba članka 5. stavka 1. kojom se diže novčana kazna za prekršaj ako netko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir na iznos od 700 do 4.000 € ili kaznu zatvora do 30 dana (u važećem Zakonu novčana kazna je iznosila 20,00 do 150,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana).
U obrazloženju Zakona navodi se da je analizom određenih prekršajnih predmeta iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u kojima je prekršaj počinjen isticanjem određenih simbola kojima se izražava ili potiče mržnja ili uzvikivanjem ili pjevanjem navedenog pozdrava, utvrđeno kako su u većini slučajeva počinitelji proglašeni krivima i kažnjeni novčanim kaznama, ali u iznosima od 25, 27, 53 ili 150 eura.
Jasno je da će kada je u pitanju poticanje vjerske ili etničke mržnje ili uzvikivanje ustaškog pozdrava dizanje kazni na 700 do 4.000 € biti učinkovito samo ako kao društvo podignemo svijest kod građana o nezakonitom govoru, nezakonitom korištenju ustaškog pozdrava i simbola i jasno propišemo kada se radi o poticanju vjerske ili etničke mržnje te stvorimo ujednačenu sudsku praksu. Kao zemlja koja je u II. Svjetskom ratu bila na strani pobjedničke antifašističke koalicije moramo jednom konačno reći odlučno NE ustaškom pozdravu i simbolima, prestati petljati oko toga i sakrivati se iza dvosmislenih rečenica kojih se ne bi posramila ni proročica Pitija.

Prostitucija
Propisana novčane kazne od 20 do 100 € ili kazna zatvora do 30 dana iz članka 12., koji propisuje kažnjavanje osobe koja se odaje prostituciji, ne mijenjaju se iz razloga, kako se navodi, što je posljednjih pet godina evidentiran izrazito mali broj spomenutih prekršaja (njih 66). Usporednim prikazom propisane kazne i obilježja tog djela u Hrvatskoj s kaznama i obilježjima djela u drugim državama članicama Europske unije utvrđeno je da se još samo u malom broju država kažnjavaju osobe koje se odaju prostituciji.
Zakonodavni okvir u Europskoj uniji koji regulira područje prostitucije može se podijeliti u dvije glavne skupine, u skupinu od 21 država u kojima je prostitucija legalizirana te skupinu država u kojima je ona zabranjena (njih 6). Od 21 države gdje je prostitucija legalizirana, u šest država (Austrija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Latvija i Nizozemska) je ona legalna i regulirana, dok je u preostalih petnaest prostitucija legalna, ali neregulirana. Od država u kojima je prostitucija zabranjena, u tri
države se kažnjava korisnik usluge (Francuska, Irska i Švedska), dok se u manjem broju država kažnjavaju osobe koje se odaju prostituciji. Stoga bi Međuresorna radna skupina koja priprema novi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira trebala razmisliti o kažnjavanju korisnika usluge i svakako vidjeti koje su prednosti legalizacije prostitucije i njene regulacije.

Izmišljanje ili širenje lažnih vijesti
Drastično povećanje novčanih kazni za prekršaj iz članka 16. Zakona za izmišljanje ili širenje lažnih vijesti kojima se remeti mir i spokoj građana sa sadašnjih 20 do 100 € na 700 do 4.000 € bez da smo definirali sam pojam je vrlo neozbiljno pa i opasno. Sloboda govora zajamčena je našim Ustavom, ali lažne vijesti su smišljene i šire se s namjerom obmanjivanja javnosti radi ostvarenja neke koristi.
Nađ smatra kako se iz prethodno navedenog može zaključiti da je neophodno pristupiti izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te da bi se novčane kazne za protupravne radnje navedenog Zakona trebale prilagoditi zahtjevima sadašnjeg vremena sve veće digitalizacije, društvenih mreža i umjetne inteligencije, ali to se ne može raditi ovako parcijalno “ad hoc” bez sveobuhvatne javne rasprave te da iz tog razloga Klub zastupnika Socijaldemokrati ne može podržati ovaj Prijedlog Zakona po hitnom postupku.